# | aym | srp |
---|
1 | Bolivia: Jisk'a imill yuqall wawanakax mä tamwa utt'ayasipxi | Bolivija: Deca radnici osnivaju sindikat |
2 | Bolivia markana, sindicatunakax markachirinakamp chikancht'atawa, yaqha qutux wawanakawa sintikalisasipxatayna. | U Boliviji, gde je među građanima učestalo formiranje sindikata, još jedna grupa radnika osnovala je svoj sindikat: deca. |
3 | Bolivia ukan mä irnaqir wawanakan sarawipatwa Jean-Friedman Rudovsky ukax aka Modificadoras de Terreno: Historias de Mujeres Cambiando Mundos Invisibles sutinchatanw [en]. | Priču o deci koja rade u Boliviji predstavila je Žan Fridman-Rudovski u okviru serijala “Ground Shifters: Stories of Women Changing Unseen Worlds.” (One koje pomeraju tlo: Priče o ženama koje menjaju skrivene svetove). |
4 | Rudovsky qilqt'i: | Rudovski piše: |
5 | Boliviax 9 waranqa waranqa jaqinakaniwa; mä waranqaw irnaqir wawanakaxa, yaqhipanakax paqalqu maranitwa iranaqañ qalltawapxi. | Bolivija ima devet miliona stanovnika; od toga million čine deca radnici, od kojih neka počinju da rade još sa sedam godina. |
6 | Ukatx imill wawanakaw jilpachanixa. | Gotovo polovina njih su devojčice. |
7 | Aka imill wawanakan irnqäwipax jamasankiwa. | Devojčice, kao i njihovi poslovi, se često skrivaju, unutar kuća ili u zadnjim delovima restorana. |
8 | Mauricio Aira Bolivia Primera Plana blog tuqinxa siwa, wawanakan irnaqawipax janiw boliviano jaqitak llakikiti sasina, ukatx uñt'ayiwa: | Maurisio Ajra u blogu Bolivia Primera Plana [šp] tvrdi da dečiji rad ne zabrinjava bolivijsko društvo, i dodaje: |
9 | Bolivia markan irnaqir wawanakax jisk'achasiwikw uñjapxi. | anonimnost u kojoj žive [deca radnici] jednostavno odražava prezir koji odrasli svet gaji prema detinjstvu u Boliviji. |
10 | Hispanically Speaking News [en] ukax nayrurukiw uñt'ayi: | Hispanically Speaking News je ranije izveštavao: |
11 | Aka wawanakax wila masipar yanapañatakiw irnqapxi, ukhamarak yatiqawipan yanapt'asiñataki, qhipa urun jakawip suma sarañapataki, awkinakapana, jilanakapana jan walt'awir puris uñjawimp kikipt'ayasa. Bolivia markan infantile sat irnaqäwi. | Ta deca i adolescenti rade da bi pomogli svojim porodicama, da bi se izdržavali tokom studija, da bi pokrili svoje troškove, da bi sebi samima obezbedili bolju budućnost u odnosu na svoje roditelje i braću koji nastradaju od silikoze i u nesrećama u rudnicima ili na plantažama šećerne trske. |
12 | Naciones Unidas Flickr (CC BY-NC-ND 2.0) ukan jamuqata | Većina dece koja rade pohađaju školu i istovremeno uspevaju da obavljaju zahtevne poslove, a neka čak rade i puno radno vreme. |
13 | Jilpach wawanakax irnaqawimp phuqhasaw yatiñ utar sarapxi. | Osnovala su sindikate da bi ih vlada zaštitila a društvo im ukazalo poštovanje. |
14 | Yaqhipanakasti, jurnalpachaw irnaqapxi. | Kako Marion Gibni piše: |
15 | Sintikatunak utt'ayasipxiwa, irpirin ukhamarak jaqinakan askinjam uñjatañataki. Marion Gibney qilqt'iwa [en]: | ta deca ne smatraju da su u lošoj situaciji; ona žele da rade, i osnovala su sindikate za svoje dobro. |
16 | Aka wawanakax jakawipx janiw jan walin uñjapkiti, irnaqañ munapxi, ukhamarak sintikatunak kipka jakawipatak utjayapxi. | Sindikati bi trebalo da im garantuju zaštitu i osnovna prava od strane vlade, kao i da im obezbede poštovanje od strane ostale radne snage. |
17 | Uka sintikatunakax suman uñjawina, derechunakap askinjam uñjatapxañap amtaniwa. | Zbog toga što su deca, često ih nepravedno tretiraju i tuku odrasli, ali oni su naučili da se prilagode i zaštite sami sebe. |
18 | Wawanakatapatx jilirinakan jisk'achata, nuwata ukhamaw uñjasipxi, ukampirus jupanakax ukanakat jark'aqasiñs yatipxiwa. | S obzirom na to da je rad dece protivzakonit, teško je zatražiti od Vlade i njenih institucija zaštitu dece na radu. |
19 | Wawankan irnaqawipax janiw satawa, irpiriru, ukahmarak yaqha tamanakar irnqair wawanakar uñjapan sas mayiñax ch'amawa. | Noemi Gutjeres, mlada koordinatorka CONNATSOP, Svetovališta Ujedinjene dece radnika u Potosiju, kaže: Svi kažu da deca ne treba da rade, ali ne uzimaju u obzir ekonomsku realnost u ovoj zemlji. |
20 | Noemí Gutiérrez, CONNATSOP ukan p'iqincht'iriwa, CONsejo de los Niños Asociados Trabajadores Organizados de Potosi ukatxsiwa: | Naravno, kada bismo svi bili obezbeđeni, niko od nas ne bi morao da radi. Ali umesto da razmišlja racionalno, Vlada samo govori da moramo da iskorenimo dečiji rad. Ja govorim da moraju prvo da iskorene siromaštvo. |
21 | Taqiniw sapxi wawanakax janiw irnaqapxañapakiti sasina, ukampirus janiw amuyapkit aka markan qulqit pisinkatapxa. Siti taqi kunas walikiskaspax janiw khitis irnaqkaspati. | Blog Children's Participation rezimira neke od zahteva UNATSBO-a (na španskom “Unión de Niños, Niñas, y Adolescentes Trabajadores de Bolivia”, u prevodu “Sindikat dečaka, devojčica i adelescenata radnika Bolivije”), najvećeg sindikata radnika dece u zemlji: |
22 | Ukampirus irpirix wawanakan irnaqawipax tukhañaw sasaw si. | Oni žele da budu sigurni u to da će deca imati iste plate i finansijske alate kao i njihove odrasle kolege. |
23 | Nayax jistwa nayraqatax pisin jakawiw thuqhaña. | U nekim sektorima oni zarađuju duplo manje od odraslih. |
24 | Blog Participación Infantil satak [en] ukax yaqhip jan walt'awinak UNATSBO (“Unión de Niños, Niñas, y Adolescentes Trabajadores de Bolivia”) satak ukanakat uñacht'ayi: | Štaviše, deca nemaju pristup štednim knjižicama i često daju svu svoju zaradu roditeljima. Članovi sindikata se takođe zalažu za bezbedne radne uslove i bolju medicinsku zaštitu, naročito za decu koja obavljaju poslove rizične po zdravlje. |
25 | Irnaqir wawanakan jan yäqawix jan walt'awiwa, wawnakan jakawipatakixa. | Nedostatak priznavanja dece koja rade predstavlja jednu od najvećih prepreka da se omoguće bolji životni uslovi za decu radnike. |