# | aym | srp |
---|
1 | México: Juárez Markan warminakar amtkasa | Meksiko: Sećanje na žene iz Siudad Huareza |
2 | Aka postu kax 8 uru llamayu phaxsin uñt'ayatawa Guerra contra el Narcotráfico sat México markata. Juárez marakax Juarez, México markan suti amstaru, qurpasiw El Pasompi, Texasampi. | Ovaj post (objavljen prvi put 8. marta) deo je našeg specijalnog izveštavanja o Ratu protiv trgovine drogom u Meksiku. |
3 | Wali wakiskiriw jark'at yänak (droga) ukhamarak jaqi alakipawitakixa, ukhamasaxa, ch'axwawinakax sapür walipiniw utjawix jan sayt'asa markan jakirinakax jichhax wali mulljatapxiwa. | Siudad Huarez se smatra meksičkim gradom sa najviše nasilja, sa više od 3100 registrivanih ubistava 2010 i sa, u proseku, devet ubistava dnevno. |
4 | 3,100 jila jiwatanakaw 2010 maran utji, Jiwasax, jan kuna payacht'asisaxa, jaqinak t'aqhisiw yanapt'awinktanwa. | Žene nisu imune na ovo nasilje, a slučajevi ženoubistava od pre tri godine ostaju nerasvetljeni. |
5 | Cartel de la campaña antifemicidio ¡Ni una más! | Bloger „Fuerzas Colosales” [šp. |
6 | Ciudad Juárez, México. | ] opisuje trenutno stanje u Siudad Huarezu: |
7 | Imagen del usuario Flickr jrsnchzhrs (CC BY-ND 2.0). | Siudad Huarez je pogranični grad, daleko na severu Meksika, koji se graniči sa El Pasom u Teksasu. |
8 | Fuerzas Colosales” uka blogeer jichha jan walt'awit qilqt'atawa Juárez markana: Juárez markaxa qurpawa, México markan suti amstaru, qurpasiw El Pasompi, Texassampi. | Predstavlja stratešku enklavu za trgovinu narkoticima i ljudima i, kao takav, pretrpeo je svojevrsnu provalu nasilja, što je dovelo do toga da je stanovništvo potpuno prestravljeno. |
9 | Wali wakiskiriw jark'at yänak (droga) ukhamarak jaqi alakipawitakixa, ukhamasaxa, ch'axwawinakax sapür walipiniw utjawix jan sayt'asa markan jakirinakax jichhax wali mulljatapxiwa. | Suočavamo se, bez sumnje, sa slučajem vanrednog humanitarnog stanja. Novinarka Judit Torea već duže od jedne decenije piše sa granice Meksika i SAD-a. |
10 | Jiwasax, jan kuna payacht'asisaxa, jaqinak t'aqhisiw yanapt'awinktanwa. | Bavi se nasiljem nad ženama i trgovinom drogom. |
11 | Judith Torrea yatiyirix Méxicomp Estados Unidossamp qurpawita tunka maranakats juk'ampiw qilqaniskixa. | U svom blogu Siudad Huarez, u senci trgovine narkoticima piše o ženoubistvima u gradu. |
12 | Jupax kunjams sujitat ch'amamp (violencia) warminakax ukhamarak jark'at yänak alakipawit uñakipanixa. Jupan Blogpanx (blog) Juárez Marka jark'at yänak alakipaw taypina qilqt'iwa aka markan.warmi jiwayatanakata: | Na početku svake godine - otkako je 1993 grad ukrašen roze krstovima u znak protesta protiv ubistava i nestanaka žena objavljenih na jednom spisku, u čast pionirke aktivistkinje protiv ženoubistava, sada već preminule Ester Ćaves Kano - one se vraćaju ovom krstu. |
13 | Laphinakaruw qilqt'apx warminakan sutinakap ukat chint'apx jach'a kurusar jilsunit kalawunakar Jan mayampisa: uka amuyux, ucht'atjamaw, Susana Chávez yarawikuna, jupax kimsa tunk suxta maraniwa, uñstayawiy ukhamarak aytawiy aka amuy ukhamat pacha urun (miércoles) jiwayapxi, amparap khariqasa, yatiyiwa (Red Mesa de Mujeres). | I na papirićima zapisuju imena žena i potom ih vezuju za ogromne eksere koji štrče iz krsta. Nijedna više: moto koji je, čini se, pesnikinja Susana Ćaves (36) osmislila i plasirala sve dok je nisu ubili u sredu, i odsekli joj šaku, kako izveštava Red Mesa de Mujeres [šp]. |
14 | Jiwayata ukatats Markan Kamach Phuqayirinakax (Fiscalía General del Estado) janiw siskit sutip ukat jichhax jiwakatayatap waljaniw jan yatipkiti. | Ubijena je iako Republičko Javno Tužilaštvo nije objavilo njeno ime i mnogi ni ne znaju da je ona ubijena. |
15 | Aka Women and Foreign Policy Cordelia Rizzonx qilqänwa pä uñjt'awinakata: | U Women and Foreign Policy [Žene i spoljna politika, šp], Kordelija Rico pisala je o dva posebna slučaja: |
16 | Marisela Escobedo, jupax wawapar jiwayir katuñataki ch'axwanxa, arktapxanwa ukat illapt'awiyapxan taqin uñjkay mallkun irnaqaw uta nayaraqatana, ukawjan p'iqinchan mä arstawi. | Mariselu Eskobedo, koja se borila za to da se krivično goni ubica njene ćerke, pratili su i izrešetali na očigled svih ispred kancelarije gradonačelnika, gde je predvodila protest. |
17 | Jan ma phaxs tukkipan, Susana Chávez, yarawiku ucht'awiy aka amuyx “Jan mayampisa”, t'aqhisiyata, jiwkatayata ukhamarak ampar khariqat utanak taypir jaytata. | Manje od mesec dana kasnije, Susana Ćaves, koja je skovala rečenicu „Nijedna više”, mučena je, ubijena i ostavljena na ulici odsečene šake. |
18 | Ukatxa, Rizzo amuyiw sarnaqawinakapata: aka Chávez ukhamarak Escobedo qhurt'asiwa: | Potom, Rico razmišlja o hrabrim životnim pričama Ćavesove i Eskobede: |
19 | Aka warminakax markapan jaytamuchutasa qhurt'asiwipxiw. | Ove žene su nastupale hrabro uprkos tome što ih je država napustila. |
20 | Jupanakax uñanchayapxiw markan jakir jaqinakarux kuns lurapxañapa ukhamarak kuna chijinakas wakt'aspa ch'am ch'amtatar kutkatasaxa. | Postale su simboli odgovornosti građanstva i opasnosti od suprotstavljanja moći. |
21 | Jupanakax sum yatipxan México markanx kuna jan walt'awinakas askichañ jank'ak kunatix jupanakax chiqpachans jiruntatapxiw aka pisi nayraqatar sartawjam warminak sum qamañpataki ukhamarak marka irpirinakax masi irnaqirinakat armasiwa. | Bile su u kontaktu sa gorućim problemima Meksika jer su bile direktno ugrožene presporim promenama u odnosu prema ženama uopšte i zapostavljanjem radničke klase od strane države danas. |
22 | Panpachaw aka jan walt'awinakat wali ch'amamp ukhmarak suma qhana arump arst'apxi. | Obe su govorile o toj temi što glasnije i otvorenije su mogle. |
23 | Tukuyasinxa, arstiw kunanakas jutani warminakan apnaqat arnaqxawimpix [en] México markan jutïr maranakaxa. | Na kraju, Rico govori o budućnosti ženskog aktivizma u Meksiku: |
24 | Jiwktayawinak ukatat, arst'irinakax jichhax ajanup imantasipxiwa, jark'asiñatak ukhamarak jiwkatayatanak alt'aw t'aqhisiw uñach't'ayañataki, phuchhanakap ukhamarak masinakapata, llakisipxatapata. | Nakon ovih ubistava, protestantkinje sada prekrivaju svoja lica, kako bi se zaštitile i kako bi prikazale poniženje koje su žrtve, njihove ćerke i prijateljice, doživele. |
25 | Arnaqxawix México markanx wali ch'amak ch'amakakiw jutïritakix: nayrur urunakakiw, Malú García Andrade utapax, kunatix jupax irpiriw ONG Jiwasan Phuchhanakas Utar kutt'awi (Nuestras Hijas de Regreso a Casa), phichkatanwa iman jupax arst'askanwa. | Budućnost aktivizma u Meksiku je neizvesna: pre nekoliko dana, kuća Malu Garsije Andrade, koja je na čelu nevladine organizacije Nuestras hijas de Regreso a Casa [Naše kćeri na povratku kući, šp], spaljena je dok je ona bila na protestu. |
26 | Waljanw lurawinakax México markanx lurawipxanw Warminak taqi markanakan Urunxa (Día internacional de la Mujer) achuq phaxsinxa, uchatanw aka markan nayrir qallt warminak chiqanch uñachayawi.. | Raznovrsne aktivnosti su organizovane u okviru proslave Međunarodnog dana žena u Meksiku tokom meseca marta, uključujući i svečano otvaranje prvog muzeja posvećenog ženi u zemlji. |
27 | Aka uñart'awix (post) qalltatanw kimsaqalq urunak saraqkipan achuq phaxsita jiwasan jach'a uñakipaw México markan Jark'at yänak jan uthañpatak Ch'axwawitawa. | Ovaj post (objavljen prvi put 8. marta) deo je našeg specijalnog izveštavanja o Ratu protiv trgovine drogom u Meksiku. |