Sentence alignment for gv-aym-20110813-2339.xml (html) - gv-srp-20110805-5239.xml (html)

#aymsrp
1México: Juárez Markan warminakar amtkasaMeksiko: Sećanje na žene iz Siudad Huareza
2Aka postu kax 8 uru llamayu phaxsin uñt'ayatawa Guerra contra el Narcotráfico sat México markata. Juárez marakax Juarez, México markan suti amstaru, qurpasiw El Pasompi, Texasampi.Ovaj post (objavljen prvi put 8. marta) deo je našeg specijalnog izveštavanja o Ratu protiv trgovine drogom u Meksiku.
3Wali wakiskiriw jark'at yänak (droga) ukhamarak jaqi alakipawitakixa, ukhamasaxa, ch'axwawinakax sapür walipiniw utjawix jan sayt'asa markan jakirinakax jichhax wali mulljatapxiwa.Siudad Huarez se smatra meksičkim gradom sa najviše nasilja, sa više od 3100 registrivanih ubistava 2010 i sa, u proseku, devet ubistava dnevno.
43,100 jila jiwatanakaw 2010 maran utji, Jiwasax, jan kuna payacht'asisaxa, jaqinak t'aqhisiw yanapt'awinktanwa.Žene nisu imune na ovo nasilje, a slučajevi ženoubistava od pre tri godine ostaju nerasvetljeni.
5Cartel de la campaña antifemicidio ¡Ni una más!Bloger „Fuerzas Colosales” [šp.
6Ciudad Juárez, México.] opisuje trenutno stanje u Siudad Huarezu:
7Imagen del usuario Flickr jrsnchzhrs (CC BY-ND 2.0).Siudad Huarez je pogranični grad, daleko na severu Meksika, koji se graniči sa El Pasom u Teksasu.
8Fuerzas Colosales” uka blogeer jichha jan walt'awit qilqt'atawa Juárez markana: Juárez markaxa qurpawa, México markan suti amstaru, qurpasiw El Pasompi, Texassampi.Predstavlja stratešku enklavu za trgovinu narkoticima i ljudima i, kao takav, pretrpeo je svojevrsnu provalu nasilja, što je dovelo do toga da je stanovništvo potpuno prestravljeno.
9Wali wakiskiriw jark'at yänak (droga) ukhamarak jaqi alakipawitakixa, ukhamasaxa, ch'axwawinakax sapür walipiniw utjawix jan sayt'asa markan jakirinakax jichhax wali mulljatapxiwa.Suočavamo se, bez sumnje, sa slučajem vanrednog humanitarnog stanja. Novinarka Judit Torea već duže od jedne decenije piše sa granice Meksika i SAD-a.
10Jiwasax, jan kuna payacht'asisaxa, jaqinak t'aqhisiw yanapt'awinktanwa.Bavi se nasiljem nad ženama i trgovinom drogom.
11Judith Torrea yatiyirix Méxicomp Estados Unidossamp qurpawita tunka maranakats juk'ampiw qilqaniskixa.U svom blogu Siudad Huarez, u senci trgovine narkoticima piše o ženoubistvima u gradu.
12Jupax kunjams sujitat ch'amamp (violencia) warminakax ukhamarak jark'at yänak alakipawit uñakipanixa. Jupan Blogpanx (blog) Juárez Marka jark'at yänak alakipaw taypina qilqt'iwa aka markan.warmi jiwayatanakata:Na početku svake godine - otkako je 1993 grad ukrašen roze krstovima u znak protesta protiv ubistava i nestanaka žena objavljenih na jednom spisku, u čast pionirke aktivistkinje protiv ženoubistava, sada već preminule Ester Ćaves Kano - one se vraćaju ovom krstu.
13Laphinakaruw qilqt'apx warminakan sutinakap ukat chint'apx jach'a kurusar jilsunit kalawunakar Jan mayampisa: uka amuyux, ucht'atjamaw, Susana Chávez yarawikuna, jupax kimsa tunk suxta maraniwa, uñstayawiy ukhamarak aytawiy aka amuy ukhamat pacha urun (miércoles) jiwayapxi, amparap khariqasa, yatiyiwa (Red Mesa de Mujeres).I na papirićima zapisuju imena žena i potom ih vezuju za ogromne eksere koji štrče iz krsta. Nijedna više: moto koji je, čini se, pesnikinja Susana Ćaves (36) osmislila i plasirala sve dok je nisu ubili u sredu, i odsekli joj šaku, kako izveštava Red Mesa de Mujeres [šp].
14Jiwayata ukatats Markan Kamach Phuqayirinakax (Fiscalía General del Estado) janiw siskit sutip ukat jichhax jiwakatayatap waljaniw jan yatipkiti.Ubijena je iako Republičko Javno Tužilaštvo nije objavilo njeno ime i mnogi ni ne znaju da je ona ubijena.
15Aka Women and Foreign Policy Cordelia Rizzonx qilqänwa pä uñjt'awinakata:U Women and Foreign Policy [Žene i spoljna politika, šp], Kordelija Rico pisala je o dva posebna slučaja:
16Marisela Escobedo, jupax wawapar jiwayir katuñataki ch'axwanxa, arktapxanwa ukat illapt'awiyapxan taqin uñjkay mallkun irnaqaw uta nayaraqatana, ukawjan p'iqinchan mä arstawi.Mariselu Eskobedo, koja se borila za to da se krivično goni ubica njene ćerke, pratili su i izrešetali na očigled svih ispred kancelarije gradonačelnika, gde je predvodila protest.
17Jan ma phaxs tukkipan, Susana Chávez, yarawiku ucht'awiy aka amuyx “Jan mayampisa”, t'aqhisiyata, jiwkatayata ukhamarak ampar khariqat utanak taypir jaytata.Manje od mesec dana kasnije, Susana Ćaves, koja je skovala rečenicu „Nijedna više”, mučena je, ubijena i ostavljena na ulici odsečene šake.
18Ukatxa, Rizzo amuyiw sarnaqawinakapata: aka Chávez ukhamarak Escobedo qhurt'asiwa:Potom, Rico razmišlja o hrabrim životnim pričama Ćavesove i Eskobede:
19Aka warminakax markapan jaytamuchutasa qhurt'asiwipxiw.Ove žene su nastupale hrabro uprkos tome što ih je država napustila.
20Jupanakax uñanchayapxiw markan jakir jaqinakarux kuns lurapxañapa ukhamarak kuna chijinakas wakt'aspa ch'am ch'amtatar kutkatasaxa.Postale su simboli odgovornosti građanstva i opasnosti od suprotstavljanja moći.
21Jupanakax sum yatipxan México markanx kuna jan walt'awinakas askichañ jank'ak kunatix jupanakax chiqpachans jiruntatapxiw aka pisi nayraqatar sartawjam warminak sum qamañpataki ukhamarak marka irpirinakax masi irnaqirinakat armasiwa.Bile su u kontaktu sa gorućim problemima Meksika jer su bile direktno ugrožene presporim promenama u odnosu prema ženama uopšte i zapostavljanjem radničke klase od strane države danas.
22Panpachaw aka jan walt'awinakat wali ch'amamp ukhmarak suma qhana arump arst'apxi.Obe su govorile o toj temi što glasnije i otvorenije su mogle.
23Tukuyasinxa, arstiw kunanakas jutani warminakan apnaqat arnaqxawimpix [en] México markan jutïr maranakaxa.Na kraju, Rico govori o budućnosti ženskog aktivizma u Meksiku:
24Jiwktayawinak ukatat, arst'irinakax jichhax ajanup imantasipxiwa, jark'asiñatak ukhamarak jiwkatayatanak alt'aw t'aqhisiw uñach't'ayañataki, phuchhanakap ukhamarak masinakapata, llakisipxatapata.Nakon ovih ubistava, protestantkinje sada prekrivaju svoja lica, kako bi se zaštitile i kako bi prikazale poniženje koje su žrtve, njihove ćerke i prijateljice, doživele.
25Arnaqxawix México markanx wali ch'amak ch'amakakiw jutïritakix: nayrur urunakakiw, Malú García Andrade utapax, kunatix jupax irpiriw ONG Jiwasan Phuchhanakas Utar kutt'awi (Nuestras Hijas de Regreso a Casa), phichkatanwa iman jupax arst'askanwa.Budućnost aktivizma u Meksiku je neizvesna: pre nekoliko dana, kuća Malu Garsije Andrade, koja je na čelu nevladine organizacije Nuestras hijas de Regreso a Casa [Naše kćeri na povratku kući, šp], spaljena je dok je ona bila na protestu.
26Waljanw lurawinakax México markanx lurawipxanw Warminak taqi markanakan Urunxa (Día internacional de la Mujer) achuq phaxsinxa, uchatanw aka markan nayrir qallt warminak chiqanch uñachayawi..Raznovrsne aktivnosti su organizovane u okviru proslave Međunarodnog dana žena u Meksiku tokom meseca marta, uključujući i svečano otvaranje prvog muzeja posvećenog ženi u zemlji.
27Aka uñart'awix (post) qalltatanw kimsaqalq urunak saraqkipan achuq phaxsita jiwasan jach'a uñakipaw México markan Jark'at yänak jan uthañpatak Ch'axwawitawa.Ovaj post (objavljen prvi put 8. marta) deo je našeg specijalnog izveštavanja o Ratu protiv trgovine drogom u Meksiku.