Sentence alignment for gv-aym-20110413-1542.xml (html) - gv-srp-20110331-3554.xml (html)

#aymsrp
1Colombia: Nayrapachanakatpach jakasirinakax manq'añ tuqit uñakipapxiKolumbija: Urođeničke zajednice štite svoju bezbednost hrane
2Colombia jach'a suyu pata markanakan jakasirinakax manq'añanak utjañap tuqit ch'axwañ qalltawayapxatayna.Urođeničke zajednice u Kolumbiji preduzimaju korake kako bi zaštitili svoju bezbednost hrane.
3Taninirusa jiwaspachp achuyatanak manq'apxañasaw sasaw aptayawayapxatayna, ukjamarak wali jan wali kamachinak tuq arsusiwayapxatayna, juk'ampisa aka leche (millk'i) aljañ tuqita.Oni uče svoju zajednicu da jedu ono što se uzgaja u njihovim povrtnjacima umesto kupovine skupe hrane uvezene iz inostranstva, ali i protestuju protiv novih zakona i propisa koji ograničavaju dostupnost mleka.
4Patan achuyatanakaProizvodi koje su uzgajale urođeničke zajednice
5Nayrir jamuqasti uñacht'ayiwa aka kunjamtix taqinis jupanakan achuyat manq'anakx apanipkatayna, ukatuqita.Ovaj prvi video (na španskom) prikazuje skup zajednice u urođeničkom rezervatu Huellas Caloto, gde su različita naselja pozvana da donesu hranu napravljenu od sastojaka koji se uzgajaju na njihovim parcelama.
6Jupanakasti aka Huellas Caloto tuqinkiripxataynawa. Calawasanaka, tunqunaka, awinanaka, juk'ampinakaw uñacht'ayatäna, kunjamtix jiwaspach achuyatanakx manq'asipksnan, uka tuqita.Sok od bundeve, zobena kaša, kukuruzni kolači i drugi proizvodi korišćeni su kao izvrstan primer kako njihova ishrana ne mora da zavisi od uvezene ili kupljene robe, već od lokalnih i tradicionalnih sastojaka.
7Aka jamuqatanakansti, uñjaraksnawa kunjamtix aka Misak tuqinkir jil kullakanaka ukjamarak yaqha tuqinkirinakax aka Bogotá jach'a markar purintanipkatayna uka tuqita.U naredna dva videa (takođe na španskom jeziku), možemo videti urođeničku zajednicu Misak koja je, između ostalih, marširala do glavnog grada Bogote u znak protesta zbog novog zakona po kome bi prodaja sirovog mleka bila proglašena nezakonitom.
8Jupanakasti wali phiñasitarakiw janipuniw akch'a walikis “janiw ch'qi millk'ix aljatakaspati” sañax walikiti, ukjamatwa uka mä kamach tuqi phiñasiwayapxatayna.U svojim zajednicama kupuju mleko od komšija i tako se snabdevaju hranom na lokalnom nivou, a stavljanje ograničenja na sirovo mleko značilo bi da moraju da kupuju prerađeno mleko po znatno višim cenama, što bi uticalo i na kupce i na prodavce mleka.
9Juk'ampis, nanakax ukpunxay umasipxstxa,sasaw arsusiwayapxatayna.Video snimci nose naslov “Mleko u konzervama ne ubija, ali glad ubija”
101a Parte1.deo
112a Parte2.deo
12Umt'añ umxat ch'axwañax yaqha mayiwirakitaynaw: aka jaquqanstijamuqansti aka Escuela de Comunicación de Cauca del Norte jupanakaw kunamsa umxa sum uñjsnan uka tuqitwa uñacht'ayapxi.Bezbednost vode je takođe važno pitanje: u sledećem videu Škola za komunikacije iz Severne Kauke nam prikazuje dva odvojena slučaja o problemima sa vodom i kako ih rešiti. U prvom slučaju, žena pere odeću u reci, a komšija dolazi do nje i ljubazno joj kaže da zbog toga nizvodno dobijaju sapunjavu vodu.
13Mä jamuqansti uñstiwa mä mam t'axsusikiri. Ukjamarus jupaw, nayax aka tuqitx amuyxaxawa sasaw sawayatayna.Ona se izvinjava i priznaje da nije bila svesna da su njeni postupci negativno uticali na druge, ali da će ona pitati kod kuće, da li mogu da joj izgrade deo za pranje koji neće zagađivati reku.
14Juparux taqi utap jak'awjan jakirinakax nanakax yanapt'apxaxaw sasaw sawayarakitayna.Komšije na ovo odgovaraju da će joj rado pomoći da pronađe rešenje.
15Maynirinsti, yaqha tuqit q'ara jilanakaw manq'sut t'unanak willtawayapxatayna mä jawir lakxana.Druga scena prikazuje turiste u blizini obale reke kako posle piknika ostavljaju smeće iza sebe.
16Ukjamipansti yaqha ukawjankir jilaw uka t'unanakx pallthapiraki.Potom dolazi član urođeničke zajednice koji se žali i skuplja to smeće.
17Akjam uka Colombia markankir jakasirinakan lurawinakapxa, aka tuqinrak jikxatasma sitio web, kastill arunkarakiwa.Ove i druge aktivnosti urođeničke zajednice u Kolumbiji možete pratiti putem njihove web stranice na španskom jeziku.