Sentence alignment for gv-cat-20120408-1513.xml (html) - gv-srp-20120419-8766.xml (html)

#catsrp
1França: les llengües regionals es manifestenFrancuska: Zauzimanje stava kada su regionalni jezici u pitanju
2Una desena de manifestacions simultànies van tenir lloc en algunes capitals de França el 31 de març.[Svi linkovi su na francuskom, osim ukoliko nije drugačije navedeno]
3L'objectiu: mostrar un suport incondicional a les llengües regionals i autòctones. Les manifestacions, a tres setmanes de les eleccions presidencials, mostren un fort compromís ciutadà en favor del reconeixement de les llengües regionals i autòctones.U većim gradovima u Francuskoj 31. marta 2012, desilo se nekoliko dogadjaja u isto vreme, a sve je bilo usmereno ka zajedničkom cilju prikazivanja stalne podrške regionalnim, ali i jezicima starosedelaca.
4Les manifestacions demanaven la ratificació de la Carta per la protecció de les llengües regionals del Consell d'Europa que, tot i haver estat signada per França el 1999, no s'ha ratificat mai.Ove demonstracije su održane tri nedelje pre francuskih predsedničkih izbora i pokazali su snažnu podršku gradjana za priznavanje regionalnih i jezika starosedelaca. Učesnici su zatražili uvodjenje Evropske Povelje Regionalnih ili Jezika Manjina [en].
5La reivindicació de les associacions que han participat en les protestes és demanar als candidats que es posicionin sobre la situació d'aquestes llengües, avui considerades inconstitucionals atès que són minoritàries i la Constitució francesa no reconeix les minories.Iako je takav dogovor potpisan od strane Francuske 1999. nikada nije ratifikovan. Organizacije koje učestvuju, traže od predsedničkih kandidata da iznesu svoje stanovište o statusu regionalnih jezika.
6Manifestació a Tolosa, el 31 de març del 2012. Crèdits de la fotografia: @elpasolibre a TwitterKako stvari stoje danas, smatra se da su regionalni jezici neustavni jer država Francuska ne prepoznaje manjine.
7Un bon embolic polític i jurídic envolta aquestes llengües i el seu reconeixement.Demonstracije u Toulouseu 31 marta 2012. Foto @elpasolibre na Twitter
8Aquest embolic ha estat alimentat en part per prejudicis i el mal coneixement del tema i s'hauria de solucionar.Pravi politički i pravni zaplet okružuje te jezike i njihovo priznavanje zbog ljudskih predrasuda i nedostatka znanja po tom pitanju.
9Efectivament, la modificació introduïda a la Constitució el 2008 semblava obrir el camí cap a la definició d'un estatut per a aquestes llengües i, així, introduir-ne l'ensenyament a l'escola.Nadamo se da će se desiti promena perspektive. Izgledalo je da će izmene i dopune Ustava iz 2008 g., otvoriti put za definiciju statusa tih jezika, pored toga što će se predavati u školama.
10Però Nicolas Sarkozy va posar fi a aquestes esperances argumentant que una acció com aquella portaria a la creació de guetos, cosa que no és compatible amb un país unit.Nicolas Sarkozy je prekinuo te nade tvrdeći da bi takav postupak mogao dovesti do kulturne evolucije zasnovanoj na zajednici, što nije u skladu s jedinstvenom zemljom.
11Un gran nombre de regidors i de representants de les regions s'han afegit a les manifestacions. Aquestes manifestacions han reunit milers de persones a Tolosa, Kemper, Estrasburg, Baiona, Perpinyà i Aiacciu (etiqueta principal a Twitter: #op31m):Mnogi lokalni i regionalni predstavnici su prisustvovali ovim dogadjajima koji su okupili hiljade ljudi u Toulouseu, Quimperu, Strasbourgu, Strasbourgu, Perpignanu i Ajacciou (Službena internet rasprava na Twitter: #op31m):
12@fredverbeke : #Deiadar : 7.000 manifestants demanen l'oficialitat de l'èuscar a Baiona!!!! bit.ly/HvvCCx@fredverbeke: #Deiadar: 7000 protestanata u korist formalizacije baskijskog jezika u Bayonne!!!! bit.ly/HvvCCx
13@urtzai : La llengua bretona ha estat defensada per 12.000 persones, el català per 8.000, l'#Euskara per 7.000, la llengua corsa per 2.000 i l'occità per 30.000!
14#kolosala #deiadar La primera pàgina del diari Télégramme: "El bretó, llengua viva."@urtzai: Bretonski jezik podržava 12000, katalonski 8000, #Euskara 7000, korzikanski 2000 i okcitanski 30000!
15Crèdit fotografia: @letelegramme a Twitter.#kolosala #deiadar
16@elpasolibre : Visca!@elpasolibre: Uraaa!
176 000 companys a Perpinyà, 12.000 a Kemper, 3.000 a Estrasburg, 30.000 a Tolosa, 7.000 a Baiona #deiadar #op31m6000 prijatelja u Perpignanu, 12000 u Quimperu, 3000 u Strasbourgu, 30 000 u Toulouseu, 7 000 u Bayonneu #deiadar
18@caillonm : Cadena humana davant la prefectura de la regió d'Aiacciu en defensa de la llengua corsa.@caillonm: Lanac ljudi ispred prefekture Ajaccio u obranu korzikanskog jezika.
19#op31M#op31M
20@la_setmana ha posat en línia una galeria de fotografies de la manifestació de Tolosa.@la_setmana je postavila online foto galeriju demonstracija održanih u Toulouseu.
21El bloc Langues régionales proposa molts recursos sobre aquest tema i també un flux d'informació en temps real de les reivindicacions amb l'etiqueta #op31M.Blog Langues régionales navodi više izvora uz veliki broj tweetova s internet rasprave #op31M.
22Es poden trobar alguns materials complementaris a aquestes manifestacions com el conjunt de vídeos reunits pel bloc Méridianes, que presenta diverses posicions i debats.Méridianes objavljuje video snimke dogadjaja u kojima se prikazuju različiti stavovi i rasprave čim su se pojavile.
23Ara per ara, el candidat socialista François Hollande dóna suport al reconeixement d'un estatut en favor de les llengües regionals, mentre que els candidats conservador Nicolas Sarkozy (UMP) i d'extrema esquerra Jean-Luc Mélenchon (Front de Gauche) s'hi oposen, com recorda el diputat de Finisterre Jean-Jacques Urvoas al seu bloc:Do sada, François Hollande (kandidat Socijalističke stranke) se zalaže za status priznavanja manjinskih jezika, dok Nicolas Sarkozy (UMP i stranka na vlasti) i Jean-Luc Mélenchon (Levica) izražavaju svoje protivljenje ovom projektu. Zamenik Jean -Jacques Urvoas ukazuje na svom istoimenom blogu:
24Per al primer [és a dir, Nicolas Sarkozy], “estimar França” és bàsicament “rebutjar la ratificació de la carta de les llengües minoritàries” !!! […]Za ovog prvog [tj. Nicolas Sarkozy], “Voleti Francusku” znači jednostavno «odbiti da se ratifikuje povelja manjinskih jezika”!
25Quant a Jean Luc Mélenchon, recordem que en un debat al Senat va qualificar les escoles bretones Diwan de “secta” i cal recordar també que, en aquest mateix indret, havia proclamat el seu orgull de ser un “jacobí, que només parlava la llengua francesa -i l'espanyol, la llengua dels seus pares-.”[…] a što se tiče Jean Luc Mélenchona, prisetićemo se da je on opisao Diwan kao “sektu” u raspravi u Senatu, kao što je i izjavio da je ponosan što je “ajacobin” (napomena urednika: istorijska Francuska revolucionarna partija), koji govori samo francuski jezik i španski, jezik mojih predaka.”
26Ningú no pretén, evidentment, privar-lo d'aquest dret. […]Očigledno, niko ne misli da ga izaziva u vezi s tim. […]
27La qüestió de l'estatut de les llengües regionals és oberta i no sols per als candidats a les eleccions presidencials franceses.Pitanje statusa regionalnih jezika je otvoreno ne samo s obzirom na predsedničke kandidate.
28En els comentaris de l'entrada que anuncia les manifestacions del 31 de març al bloc Bigbrowser, les posicions són diverses:Pomešani su i komentari čitatelja na Bigbrowser blogu postavljeni nakon najave demonstracija 31 marta:
29Xavi : La importància de les llengües regionals?Xavi: Važnost regionalnih jezika?
30Per a qui?Za koga?
31Per què?Za šta?
32No crec que sigui una qüestió de vida o mort el de donar un estatut oficial a tots els “patois“.Nisam uveren da je presudno svim lokalnim dijalekatima dati službeni status.
33Visc a Espanya i veig les maleses que la divisió lingüística acaben fent.Živim u Španiji i prisustvovao sam haosu koje jezička podela donosi.
34Per sort, a França només el francès és llengua oficial.Hvala Bogu, u Francuskoj, samo je francuski službeni jezik.
35La llengua forma part dels lligams que uneixen els ciutadans d'un país: no hem de cedir a aquestes reivindicacions comunitàries.Jezik je deo veza koje sjedinjuju sve gradjane jedne zemlje: Nemojmo kapitulirati i popustiti ovim zahtevima zajedništva.
36ericparis11 : Amb aquests arguments, ben aviat haurem de dir als quebequesos que ja poden anar abandonant el seu “patois” i que parlin la llengua majoritària del país on es troben, l'anglès.ericparis11: Uz takvu vrstu argumenata, uskoro ćemo doći do tačke kad ćemo reći Quebeckerima da je vreme da napuste svoj ‘žargon' i da govore većinskim jezikom zemlje u kojoj žive, tj. engleskim na primer.
37I seguint el mateix tipus de reflexió, en un futur els documents de la Comissió Europea i del Parlament seran en anglès, els “minoritaris” (francesos, alemanys, espanyols, italians, hongaresos, finesos i més llengües “patoises” com el neerlandès i el portuguès) s'hauran d'adaptar, per tant, a aquesta “simplificació” tan lògica, tan cartesiana.A u istom tom tipu razmišljanja je činjenica da će sutra svi dokumenti Evropske komisije i parlamenata biti na engleskom jeziku, a što se tiče “manjina” (francuski, nemački, španski, talijanski, madjarski, finski i drugi ostali koji govore holandski ili portugalski), oni će morati živeti s tim tako logičnim i kartezijanskim “pojednostavljenjem”.
38Per cert, els nostres investigadors i professors hauran d'utilitzar per als seus treballs una llengua arcaica i tan poc llegida com és la de Molière (en el cas que sigui antiquat)?U stvari, da li bi naši Francuski naučnici i nastavnici i dalje trebali koristiti u svrhu svog rada jezik tako zastareo i retko korišten kao Molière-ov materinji jezik?
39Encara es pot aturar, afortunadament, a la majoria del nostre país…To se već dogadja - jasno za dobrobit naše zemlje…
40Elg : Ah… Les llengües regionals!Elg: Ah… Regionalni jezici!
41Aquest tema sempre desperta passions, assassines d'una banda, idòlatres d'una altra! Llavors, la millor cosa que podem fer és dubtar.Uvek je to tema koja potpaljuje vatru, ubice s jedne strane, a obožavanje s druge!
42Conèixer el bretó, el català, el cors, l'occità i el basc no fa que la visquem d'una manera diferent d'aquells qui no parlen cap llengua minoritària.Dok bi najbolje bilo postići neki balans, uz poznavanje činjenice da Bretonci, Katalonci, Okcitanc ili Korzičani i Baskijci ne žive drugačije od ljudi koji ne govore jezikom manjina.
43Només podem llegir, escriure, parlar i entendre una llengua més!Možemo samo čitati, pisati, govoriti i razumeti još jedan jezik!
44thiziri : I quan no es té un lligam especial amb un territori, què es parla?thiziri: A šta kada nemamo odredjene korene s teritorijom jezika koji govorimo?
45Ni basc, ni bretó, ni català, etc. Quan es viu amb un estranger (per tant, amb dues llengües a casa), a quina escola han d'anar els infants?Nema ih ni Baskijac ni Bretonac, ni Katalonac itd., koji žive sa strancem, a to već znači dva jezika kod kuće. U koju školu ćemo poslati našu decu?
46Aquest debat em fa por perquè dóna per fet que hom pertany al territori al qual se sent identificat.Ova rasprava me plaši jer pretpostavlja pripadanje jednom području sa kojim se identifikujemo. A što se toga tiče, koliko generacija treba da smo živeli tamo?
47Però per això cal viure-hi des de fa quantes generacions?I da tamo ostanemo do kraja života ..
48I quedar-s'hi tota la vida… Em sento francesa i res més, no hi puc fer res, és la meva història i no em molesta que alguns vulguin parlar a més del francès una llengua diferent. Tot i això, no hem d'oblidar els “altres” francesos que tenen també el dret de viure amb una sola llengua.Ja osećam da sam Francuskinja i ništa drugo, ja tu ne mogu pomoći, to je moja istorija i ne smeta mi što neki ljudi žele da govore neki drugi jezik, ali oni ne bi trebalo das zaborave druge Francuze koji takodje imaju pravo da žive s jednim jezikom.
49Això també és tolerància.To za mene označava toleranciju.