Sentence alignment for gv-deu-20140815-23972.xml (html) - gv-srp-20140811-13362.xml (html)

#deusrp
15 aktuelle afrikanische Denker über Identität, Sprache und RegionalismusPet savremenih afričkih mislilaca govore o identitetu, jeziku i regionalizmu
2Straßenphilosophie am City Bowl, Kapstadt, Südafrika von Anne Fröhlich auf Flickr.Ulična filozofija grada Boula, Kejptaun, Zapadni Kejp, Južna Afrika.
3Creative Commons Lizenz CC-NC-2.Fotografija: En Frulih (,,Flickr” - CC dozvola-NC-2.
40 Die afrikanische Philosophie wird meist weitgehend ignoriert, die Gründe dafür sind unklar.0) Afrička filozofija je uglavnom zanemarena na polju filozofije, a razlozi za to su nejasni.
5Manche meinen, es könnte daran liegen, dass afrikanische Philosophie sehr eng an ihre mündlichen Traditionen gebunden ist, was es schwer macht, ihre Geschichte einem größeren Publikum näherzubringen.Neki to objašnjavaju povezanošću afričke filozofije sa njenom usmenom tradicijom, što čini njenu daleku istoriju nedostupnom široj publici.
6Andere meinen, dass sie aufgrund ihrer afrozentrischen Natur für den Rest der Welt wenig verständlich ist.Drugi smatraju da je njena afrocentrična priroda manje prihvatljiva ostatku sveta.
7Der nigerianische Philosoph K.C. Anyanwu definiert in seinem Aufsatz “African Heritage and Contemporary Life” afrikanische Philosophie als “das, was sich damit beschäftigt, wie afrikanische Menschen der Vergangenheit und Gegenwart ihr Schicksal und die Welt, in der sie leben, verstehen.”K.C. Anijanvu, filozof koji je rođen u Nigeriji, definiše afričku filozofiju kao ,,disciplinu koja se bavi promišljanjem na isti način kao što afrički narodi, u prošlosti i sadašnjosti, gledaju na smisao svoje sudbine i sveta u kome žive”.
8In anderen Ländern meist noch ein Mysterium, ist afrikanische Philosophie in Afrika eine etablierte Disziplin, bereichert durch Jahrhunderte der Forschung von der altägyptischen Philosophie bis hin zum postkolonialen Denken.Iako ostaje misterija za većinu drugih zemalja, Afrička filozofija je dobro utemeljena disciplina, obogaćena vekovima promišljanja koje traje od antičke egipatske filozofije do post-kolonijalne misli.
9Im Laufe ihrer Geschichte hat die afrikanische Philosophie wichtige Beiträge zur griechischen Philosophie geleistet, hauptsächlich durch den ägyptischen Philosophen Plotin, der maßgeblich an der Fortführung der griechischen Tradition von Platons philosophischer Akademie beteiligt war, sowie zur christlichen Philosophie durch den algerischen Denker Augustinus von Hippo, der die Idee der Erbsünde begründete.Kroz svoju istoriju, afrička filozofija je dala važan doprinos grčkoj filozofiji, najviše preko egipatskog filozofa Plotina koji je nastavio grčku tradiciju Platonove filozofske škole, ali i u hrišćanskoj filozofiji učenjem alžirskog mislioca Avgustina Hiponskog, koji je definisao pojam praroditeljskog greha.
10Zum besseren Verständnis der aktuellen Entwicklung zeitgenössischer afrikanischer Philosophie, hier fünf Denker vom Kontinent, die man im Blick behalten sollte:Kako biste bolje razumeli dalji razvoj savremene afričke filozofije, ovde Vam prestavljamo uvid u učenje sledećih pet mislilaca sa ovog kontinenta:
111. Séverine Kodjo-Grandvaux (Elfenbeinküste)1. Severin Kođo-Granvo (Obala Slonovače)
12Séverine Kodjo-Grandvaux aus der Elfenbeinküste schreibt für das Magazin Jeune Afrique und ist Autorin des Buchs “Philosophies africaines” (Afrikanische Philosophie), in dem sie die aktuelle Elite afrikanischer Philosophen bespricht.Severine Kođo-Granvo iz Obale Slonovače je spisateljica koja piše za magazin ,,Mlada Afrika” i autor je knjige ,,Philosophies africaines” (,,Afrička filozofija”) u kojoj daje pregled samog krema afričke filozofije.
13Sie schreibt in “An Introduction to African Philosophy”, dass die moderne afrikanische Philosophie gewöhnlich in vier Hauptgruppen unterteilt worden ist: Ethnophilosophie, philosophische Weisheit, nationalistisch-ideologische Philosophie und professionelle Philosophie.Piše da se afrička filozofija deli na četiri glavne grupe: etnofilozofiju, nacionalističko-ideološku filozofiju, filozofsko prosuđivanje i filozofiju struke.
14Doch für Kodjo-Grandvaux definiert sich die moderne afrikanische Philosophie vor allem in der Art, wie sie sich aus dem kolonialen Einfluss herausgearbeitet hat.Međutim, Kođo-Granvo veruje da se zaključak o trendu definisanja afričke filozofije može izvući iz načina na koji se ona razvila iz svog kolonijalnog uticaja.
15In einer Besprechung des Buchs fasst ihr Kollege vom Jeune Afrique, Nicolas Michel, Ursprung und Entwicklung der zeitgenössischen afrikanischen Philosophie und Kodjo-Grandvauxs Theorien zusammen:U kritici ove knjige njen kolega iz ,,Mlade Afrike” Nikolas Mišel je dao pregled nastanka i razvoja savremene afričke filozofije i teorija Kođo Granvo:
16In ihrer Rolle als Archäologin der Ideen untersucht Séverine Kodjo-Grandvaux die Ebenen einer Disziplin, die im vergangenen Jahrhundert hauptsächlich in Reaktion auf den Westen konstruiert worden ist.U svojoj ulozi arheologa, ideja Severin Kođo-Granvo istražuje slojeve discipline koja je u najvećoj meri nastala kao odgovor Zapadu tokom prošlog vek.
17Während der Kolonialzeit bewegte sich diese Philosophie unter der Kontrolle der imperialistischen Kolonialmacht, um sich dann zu einer Gegenreaktion auf den Einfluss der Kolonialisten zu entwickeln. […] Mit der Unabhängigkeitsbewegung versuchte man auch in der Philosophie, zur “afrikanischen Identität” zurückzukehren und sich vom Vorbild des Westens zu distanzieren.Tokom kolonijalnog perioda razvijala se pod sveprisutnom kontrolom svojih imperijalističkih kolonizatora, onda se izgrađivala kao kontra-reakcija na uticaj kolonizatora […] Kada su se pedesetih godina pokreti za nezavisnost proširili Afrikom, filozofija pokušaja povratka ,,afričkom identitetu” i postavljanje odbrane od buđi sa zapada je ojačala.
18Kodjo-Grandvaux hält solch eine Ideologie des “Zurückkehrens zu den Ursprüngen” für riskant.Kođo-Granvo objašnjava da je takva ideologija ,,povratka korenima” riskantan predlog.
19Sie schreibt: “Wenn Philosophie versucht, in ein ‘regionales' - etwa kontinentales, nationales oder ethnisches - Muster hineinzupassen, muss sie mehrere Fallen vermeiden, vor allem den Anschein von Homogenität und die exzessive Partikularisierung.”PIše: ,,S obzirom na to da filozifija pokušava da se uklopi u ,,regionalni kalup”, [kontinentalni, nacionalni i etnički], ona mora izbeći nekoliko zamki, uključujući klopku homogenizovanog razmišljanja i preterano izražene izolacije”.
20Der Beitrag, den die westliche Philosophie und andere Denkansätze leisten können, sollte nicht verkannt werden.Ne treba zanemariti ni doprinos zapadnjačke misli i drugih filozofskih strujanja .
21Kodjo-Grandvaux verweist auf eine Debatte über Ethnophilosophie, die afrikanische Philosophen seit langem führen: Die Idee, dass eine Kultur oder Region eine bestimmte Philosophie hat, die sich grundlegend von den anderen philosophischen Strömungen unterscheidet, sei in sich widersprüchlich.Kođo-Granvo skreće pažnju na raspravu o etnofilozofiji oko koje se duže vreme spore afrički filozofi: ideju da određena kultura ili region poseduje filozofiju koja se razlikuje od drugih filozofskih trendova je kontraverzna sama po sebi.
22Doch viele zeitgenössische afrikanische Philosophen wenden ein, dass ihre Arbeit eine kritische Reflektion über afrikanische Herrschaft ist und wie diese den Alltag ihrer Mitbürger beeinflusst.Međutim, brojni savremeni afrički filozofi objašnjavaju da je njihov rad kritički odraz afričkog vođstva i kako ono utiče na svakodnevni život njihovih sunarodnika.
23Daraus folgt, dass afrikanische Philosophie sich in erster Linie im Kontext des afrikanischen Kontinents entwickelt und sich an ein afrikanisches Publikum wendet.Kao rezultat toga, od najveće je važnosti da se afrička filozofija razvija u kontekstu samog kontinenta i da komunicira sa svojom publikom.
242. Souleymane Bachir Diagne (Senegal)2. Sulejman Bašir Dijan (Senegal)
25Souleymane Bachir Diagne, senegalesischer Philosoph und Pionier der neuen afrikanischen Philosophieszene. Public DomainSulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i pionir - Public Domain
26Souleymane Bachir Diagne (hier ein englischsprachiger Wikipediaeintrag), ein senegalesischer Philosoph und Professor an der Columbia Universität, plädiert dafür, dass afrikanische Philosophen ihre Arbeit für ihre Landsleute zugäglicher machen müssen.Sulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i profesor na Univerzitetu Kolumbija, veruje da afrički filozofi moraju napraviti svoj rad pristupačnijim svojim sunarodnicima.
27Er sagt:Evo šta on misli o tome :
28Wir müssen unsere eigenen Texte in afrikanischen Sprachen produzieren. Einer meiner ehemaligen Studenten arbeitet an einer Anthologie von Texten afrikanischer Philosophen, die gebeten wurden, Artikel in ihrer eigenen Sprache zu schreiben.Potrebno je da stvorimo naše vlastite spise napisane afričkim jezicima i jedan od mojih bivših američkih studenata radi na stvaranju antologije tekstova afričkih filozofa koji su zamoljeni da pišu svoje članke na svojim maternjim jezicima.
29Dann sollen Muttersprachler sie ins Englische übersetzen.Onda će ih izvorni govornici prevesti na engleski jezik.
30Afrikanische Ubuntuphilosophie via “Pencils for Africa”. Public DomainAfrička Ubuntu filozofija preko ,,Pencils for Africa” - Javni domen
313. Léonce Ndikumana (Burundi)3. Leons Ndikumana (Burundi)
32Außer dem Bemühen, ihre afrikanischen Landsleute besser zu erreichen, kommen noch weitere richtungsweisende Ideen von afrikanischen Philosophen.Pored pitanja unapređenja komunikacije sa svojim sledbenicima, kod afričkih filozofa su aktuelne i druge teme.
33Léonce Ndikumana (hier ein englischsprachiges Profil) wurde in Burundi geboren und arbeitet nun als Wirtschaftsprofessor an der Universität Massachusetts in Amherst.Leons Ndikumana je odrastao u Burundiju i sada je profesor ekonomije na Univerzitetu Masačusets u Amherstu.
34In seinem Buch “Africa's Odious Debt: How Foreign Loans and Capital Flight Bled a Continent“, (Afrikas verhasste Schulden: Wie ausländische Kredite und Kapitalflucht einen Kontinent ausbluteten) macht sich Ndikumana zur Aufgabe, viele der gängigen Gemeinplätze über Afrika anzufechten, die weltweit als Fakten gelten, wie der, dass Entwicklungshilfe den afrikanischen Kontinent subventioniert.U svojoj knjizi “Teški dug Afrike: Kako su strani zajmovi i odliv profita iscedili novac iz Afrike” , Ndikumana pokušava da se suoči sa brojnim petparačkim pričama koje se širom sveta uzimaju za ozbljno kao što je uverenje da Afrika dobija subvencije u vidu strane pomoći.
35In der Tat übertreffe die Kapitalflucht vom afrikanischen Kontinent (1,44 Billionen verschwinden spurlos aus afrikanischen Ländern und landen in Steueroasen oder reichen Ländern) laut eines Beitrags des African Europe Faith and Justice Network bei Weitem die Entwicklungshilfe (50 Milliarden nach Afrika, so dass Wall Street Journal).U stvari, odliv profita iz Afrike (1.44 triliona je nestalo bez traga, završavajući u poreskim rajevima i bogatim zemljama) uveliko premašuje pomoć od 50 milijardi koliko dobija Afrika).
36Ndikumana ist auch einer der wichtigsten Meingsführer in Afrika. So kämpft er zum Beispiel gegen Vorgaben von internationalen Institutionen, die sich oft gegen den Willen der afrikanischen Bevölkerung richten.Ndikumana je jedan od vodećih mislilaca u Africi koji kritikuje savete međunarodnih agencija koje često rade protiv volje afričkih građana.
374. Kwasi Wiredu (Ghana)4. Kvasi Viredu (Gana)
38Falsche Gemeinplätze zu kontern ist ein wachsender Trend unter afrikanischen Intellektuellen.Odgovaranje na petparačke priče predstavlja rastući trend među afričkim intelektualcima.
39Kwasi Wiredu, ein ghanaischer Philosoph, ist einer von ihnen.Kvasi Viredu, filozof iz Gane, je jedan od onih koji pokušavaju da učine baš to.
40Er meint zum Beispiel, dass ein Mehrparteiensystem, das oft als die Basis für demokratie angesehen wird, nicht immer zu Einheit und Stabilität führt.On objašnjava da često smatranje višepartijskog sistema osnovom demokratije nije pouzdan put do jedinstva i stabilnosti. Konsenzus oko nekog pitanja kao simbol demokratije više odgovara afričkom društvenom okviru:
41Stattdessen hält er eine Konsenusdemokratie im afrikanischen Kontext für besser geeignet: Vor dem Hintergrund, dass Demokratie Regieren durch Konsens ist, ist die Frage, ob nicht ein weniger antagonistisches als das Parteiensystem möglich ist.S obzirom na to da se u demokratskom sistemu vlada bira voljom naroda, pitanje je da li je moguće stvoriti sistem koji je manje kontradiktoran od partijskog sistema, koji je povezan sa donošenjem odluka voljom većine.
42Es ist eine wichtige Tatsache, dass vernünftige Menschen mit Hilfe von Kompromissen sich darüber einigen können, was zu tun ist, ohne sich in Sachen Wahrheit oder Moral einig zu sein.Važna je činjenica da razumni ljudi mogu doći do dogovora o onome što se može ostvariti putem kompromisa bez saglasnosti o pitanjima morala i istine.
435. Kwame Anthony Appiah (Ghana)5. Kvame Entoni Apija (Gana)
44Ein weiterer ghanaischer Philosoph, Kwame Anthony Appiah, der zur Zeit an der New Yorker Universität lehrt, wehrt sich jedoch gegen den Trend zum Afrozentrismus vieler afrikanischer Philosophen.Međutim, Kvame Entoni Apija, filozof iz Gane koji predaje na Univerzitetu Nju Jork, se protivi trendu afrocentrizma afričkih filozofa. On objašnjava da je afrocentrizam zastareo koncept.
45Er hält Afrozentrismus für ein überholtes Konzept und plädiert für mehr transkulturelle Dialoge und weniger “Regionalismus”:On smatra da treba podsticati transkulturalni dijalog, a ne regionalizam:
46[Der antike griechische Philosoph Diogenes] lehnte die allgemeine Annahme, dass jede zivilisierte Person einer Gemeinschaft unter Gemeinschaften angehört, ab. […] Eine globale Gemeinschaft von Kosmopoliten wird im Radio, im Fernsehen, durch Anthropologie und Geschichte, durch Romane und Filme, Nachrichten und Zeitungen und im Internet etwas über andere Lebensweisen lernen wollen.Antički filozof Diogen je odbacio konvencionalan stav da svaka civilozovana osoba pripada jednoj zajednici među mnoštvom drugih. Globalna zajednica kosmopolita će posedovati želju da nauči o drugim načinima života putem radija, emisija na TV-u, kroz antropologiju i istoriju, kroz ekranizovane romane, vesti i časopise, kao i putem interneta.