Sentence alignment for gv-epo-20140817-1659.xml (html) - gv-srp-20140811-13362.xml (html)

#eposrp
15 modernaj afrikaj pensistoj pri identeco, lingvo kaj regionismoPet savremenih afričkih mislilaca govore o identitetu, jeziku i regionalizmu
2Filozofio sur strato ĉe City Bowl, Kaburbo, Okcidenta Kablando, Sud-Afriko, fare de Anne Fröhlich en Flickr - Permesilo CC NC-2.Ulična filozofija grada Boula, Kejptaun, Zapadni Kejp, Južna Afrika. Fotografija: En Frulih (,,Flickr” - CC dozvola-NC-2.
30 Afrika filozofio estas ĝenerale pretervidata en la kampo de filozofio. La kialo por tio estas malklara.0) Afrička filozofija je uglavnom zanemarena na polju filozofije, a razlozi za to su nejasni.
4Kelkaj argumentas, ke eble la kaŭzo estas, ke afrika filozofio estas dense ligita al sia buŝa tradicio, pro kio ĝia etendita historio fariĝas malfacile kundividebla kun pli multaj aŭskultantoj.Neki to objašnjavaju povezanošću afričke filozofije sa njenom usmenom tradicijom, što čini njenu daleku istoriju nedostupnom široj publici.
5La aliaj argumentas, ke afrikcentrisma karaktero faras ĝin malpli plaĉa al la aliaj homoj en la mondo.Drugi smatraju da je njena afrocentrična priroda manje prihvatljiva ostatku sveta.
6La niĝeridevena filozofo K.C. Anyanwu difinis afrikan filozofion kiel tiun, kiu koncernas la manieron, en kiu afrikaj popolanoj en pasinteco kaj en estanteco komprenas sian destinon kaj la mondon, en kiu ili vivas.K.C. Anijanvu, filozof koji je rođen u Nigeriji, definiše afričku filozofiju kao ,,disciplinu koja se bavi promišljanjem na isti način kao što afrički narodi, u prošlosti i sadašnjosti, gledaju na smisao svoje sudbine i sveta u kome žive”.
7Afrika filozofio estis bone establita disciplino, riĉigita de jarcentoj da esplorado, kiu etendiĝas de antikva egipta filozofio al la moderna pensado, kvankam ĝi restas preskaŭ mistera al aliaj landoj. Tra sia historio afrika filozofio faris gravan kontribuon al greka filozofio.Iako ostaje misterija za većinu drugih zemalja, Afrička filozofija je dobro utemeljena disciplina, obogaćena vekovima promišljanja koje traje od antičke egipatske filozofije do post-kolonijalne misli.
8Plejarte la kontribuon faris egipta filozofo Plotino, kiu ludis gravan rolon en la daŭrigo de la greka tradicio de la filozofia akademio de Platono. Afrika filozofio multe kontribuis ankaŭ al kristana filozofio pere de la alĝeria pensisto Aŭgusteno de Hipono , kiu establis la nocion de la prapeko.Kroz svoju istoriju, afrička filozofija je dala važan doprinos grčkoj filozofiji, najviše preko egipatskog filozofa Plotina koji je nastavio grčku tradiciju Platonove filozofske škole, ali i u hrišćanskoj filozofiji učenjem alžirskog mislioca Avgustina Hiponskog, koji je definisao pojam praroditeljskog greha.
9Por plia kompreno de la nunmomenta evoluo de la samepoka afrika filozofio, jen estas 5 atentindaj pensistoj el la kontinento.Kako biste bolje razumeli dalji razvoj savremene afričke filozofije, ovde Vam prestavljamo uvid u učenje sledećih pet mislilaca sa ovog kontinenta:
101. Séverine Kodjo-Grandvaux (Ebur-Bordo)1. Severin Kođo-Granvo (Obala Slonovače)
11Séverine Kodjo-Grandvaux estas eburborda verkisto por la gazeto “Jeune Afrique” [Juna Afriko] kaj la aŭtoro de la verko “Philosophies africaines”[Afrikaj filozofioj], en kiu ŝi revuas nunan eliton de afrikaj filozofoj.Severine Kođo-Granvo iz Obale Slonovače je spisateljica koja piše za magazin ,,Mlada Afrika” i autor je knjige ,,Philosophies africaines” (,,Afrička filozofija”) u kojoj daje pregled samog krema afričke filozofije.
12Ŝi skribas, ke la moderna afrika filozofio estas klasifikita en 4 ĉefajn grupojn: etnofilozofio, filozofia saĝo, naciisma ideologia filozofio kaj profesia filozofio.Piše da se afrička filozofija deli na četiri glavne grupe: etnofilozofiju, nacionalističko-ideološku filozofiju, filozofsko prosuđivanje i filozofiju struke.
13Tamen, Kodjo-Grandvaux kredas, ke difinanta tendenco por moderna afrika filozofio estas resumebla kiel la maniero, en kiu ĝi evoluis de sia kolonitempa influo.Međutim, Kođo-Granvo veruje da se zaključak o trendu definisanja afričke filozofije može izvući iz načina na koji se ona razvila iz svog kolonijalnog uticaja.
14Okaze de diskuto pri la libro, ŝia kolego ĉe Jeune Afrique, Nicolas Michel, prezentas resumon de la origino kaj evoluo de samepoka afrika filozofio kaj teoriojn de Kodjo Grandvaux:U kritici ove knjige njen kolega iz ,,Mlade Afrike” Nikolas Mišel je dao pregled nastanka i razvoja savremene afričke filozofije i teorija Kođo Granvo:
15Rolante kiel arkeologo de pensoj, Séverine Kodjo-Grandvaux esploras la tavolojn de studfako, kiu estis konstruita ĉefe responde al Okcidento dum la lasta jarcento.U svojoj ulozi arheologa, ideja Severin Kođo-Granvo istražuje slojeve discipline koja je u najvećoj meri nastala kao odgovor Zapadu tokom prošlog vek.
16Dum la kolonia periodo ĝi vivis sub la jugo de imperiismaj koloniistoj, sed poste ĝi evoluis, kontraŭreage al la kolonia influo […] La movado por sendependeco disvastiĝis en la kontinento (en la 1950-aj jaroj), tiel ke la filozofio kun provo reveni al la afrika identeco kaj foriri de eŭropa muldilo fariĝis pli forta.Tokom kolonijalnog perioda razvijala se pod sveprisutnom kontrolom svojih imperijalističkih kolonizatora, onda se izgrađivala kao kontra-reakcija na uticaj kolonizatora […] Kada su se pedesetih godina pokreti za nezavisnost proširili Afrikom, filozofija pokušaja povratka ,,afričkom identitetu” i postavljanje odbrane od buđi sa zapada je ojačala.
17Kodjo-Grandvaux argumentas, ke tia ideologio “reveno al la origino” estas danĝera propozicio.
18Ŝi skribas: “Filozofio provas kongrui kun ‘regiona' ŝablono. [t.Kođo-Granvo objašnjava da je takva ideologija ,,povratka korenima” riskantan predlog.
19e, kontinenta, nacia aŭ etna]. Tial ĝi devas eviti kelkajn enfalujojn inkluzive de kolektiva pensado kaj troa specialigo.”PIše: ,,S obzirom na to da filozifija pokušava da se uklopi u ,,regionalni kalup”, [kontinentalni, nacionalni i etnički], ona mora izbeći nekoliko zamki, uključujući klopku homogenizovanog razmišljanja i preterano izražene izolacije”.
20La kontribuo de okcidenta filozofio, same kiel tiu de aliaj pensofluoj, ne devas esti forĵetita.Ne treba zanemariti ni doprinos zapadnjačke misli i drugih filozofskih strujanja .
21Kodjo-Grandvaux reliefigas debaton pri etnofilozofio, kontraŭ kiu afrikaj filozofoj luktas dum longa tempo: La ideo, ke aparta kulturo aŭ regiono havas specifan filozofion fundamente malsaman ol la aliaj filozofiaj tendencoj, estas provoka en si mem.Kođo-Granvo skreće pažnju na raspravu o etnofilozofiji oko koje se duže vreme spore afrički filozofi: ideju da određena kultura ili region poseduje filozofiju koja se razlikuje od drugih filozofskih trendova je kontraverzna sama po sebi.
22Tamen, multaj modernaj afrikaj filozofoj argumentas, ke ilia laboro estas kritika pensado pri afrikaj gvidantoj kaj ties influo al la ĉiutagaj vivoj de samlandanoj.Međutim, brojni savremeni afrički filozofi objašnjavaju da je njihov rad kritički odraz afričkog vođstva i kako ono utiče na svakodnevni život njihovih sunarodnika.
23Rezulte, estas plej grave, ke afrika filozofio evoluas en la kunteksto de la afrika kontinento kaj komunikas al la afrikaj aŭskultantoj.Kao rezultat toga, od najveće je važnosti da se afrička filozofija razvija u kontekstu samog kontinenta i da komunicira sa svojom publikom.
242. Souleymane Bachir Diagne (Senegalo)2. Sulejman Bašir Dijan (Senegal)
25Souleymane Bachir Diagne, senagala filozofo kaj pioniro de la nova afrika filozofia scienco - Publika havaĵoSulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i pionir - Public Domain
26Souleymane Bachir Diagne, senegala filozofo kaj profesoro de la Universitato de Columbia en Usono, kredas, ke afrikaj filozofoj devas fari sian laboron pli alirebla por la samlandanoj.Sulejman Bašir Dijan, senegalski filozof i profesor na Univerzitetu Kolumbija, veruje da afrički filozofi moraju napraviti svoj rad pristupačnijim svojim sunarodnicima.
27Li opinias jene:Evo šta on misli o tome :
28Ni bezonas produkti niajn proprajn tekstojn en afrikaj lingvoj, kaj unu el miaj usonaj eksstudentoj laboras por fari antologion de tekstoj verkitaj de afrikaj filozofoj, kiuj estis petitaj skribi artikolojn en sia propra lingvo.Potrebno je da stvorimo naše vlastite spise napisane afričkim jezicima i jedan od mojih bivših američkih studenata radi na stvaranju antologije tekstova afričkih filozofa koji su zamoljeni da pišu svoje članke na svojim maternjim jezicima.
29Kaj tiujn artikolojn tradukos en la anglan lingvon la parolantoj de la koncerna lingvo.Onda će ih izvorni govornici prevesti na engleski jezik.
30Afrika filozofio de Ubuntu pere de Pencils for Africa [Krajonoj por Afriko] - Publika havaĵoAfrička Ubuntu filozofija preko ,,Pencils for Africa” - Javni domen 3. Leons Ndikumana (Burundi)
31Aldone al la graveco pli bone prizorgi afrikajn civitanojn, estas alia tendenco de ideoj, kiuj elvenas el afrikaj filozofoj hodiaŭ.Pored pitanja unapređenja komunikacije sa svojim sledbenicima, kod afričkih filozofa su aktuelne i druge teme.
32Léonce Ndikumana kreskis en Burundo kaj nun estas profesoro de ekonomiko de la Universitato de Masaĉuseco en Amherst en Usono.Leons Ndikumana je odrastao u Burundiju i sada je profesor ekonomije na Univerzitetu Masačusets u Amherstu.
33En sia libro titolita “Abomeninda Ŝuldo de Afriko: Kiel eleksterlandaj depruntoj kaj kapitalaj forfluoj elsangigis kontinenton“, Ndikumana strebas batali kontraŭ multaj komunaj rakontoj pri Afriko, kiuj estas konsiderataj kiel faktoj tutmonde, ekzemple, la opinio, ke eksterlandaj helpoj subvencias la afrikan kontinenton.U svojoj knjizi “Teški dug Afrike: Kako su strani zajmovi i odliv profita iscedili novac iz Afrike” , Ndikumana pokušava da se suoči sa brojnim petparačkim pričama koje se širom sveta uzimaju za ozbljno kao što je uverenje da Afrika dobija subvencije u vidu strane pomoći.
34Fakte, kapitala forfluado de la afrika kontinento, (1.44 duilionoj da usonaj dolaroj senspure malaperas de afrikaj landoj kaj fine sin trovas en impostorifuĝejoj aŭ riĉaj landoj) multe superas la sumon de eksterlandaj helpoj (50 miliardoj al Afriko).U stvari, odliv profita iz Afrike (1.44 triliona je nestalo bez traga, završavajući u poreskim rajevima i bogatim zemljama) uveliko premašuje pomoć od 50 milijardi koliko dobija Afrika).
35Ndikumana ankaŭ estas unu el la ĉefaj opinigvidantoj en Afriko, kiuj repuŝas la gvidliniojn de internaciaj instancoj, ofte kontraŭajn al la volo de afrikaj civitanoj.Ndikumana je jedan od vodećih mislilaca u Africi koji kritikuje savete međunarodnih agencija koje često rade protiv volje afričkih građana.
364. Kwasi Wiredu (Ganao)4. Kvasi Viredu (Gana)
37Kontraŭi malĝustajn rakontojn estas kreskanta tendenco inter afrikaj intelektuloj.Odgovaranje na petparačke priče predstavlja rastući trend među afričkim intelektualcima.
38Kwasi Wiredu, ganaa filozofo, estas unu el tiuj, kiuj provas fari ĝuste tion.Kvasi Viredu, filozof iz Gane, je jedan od onih koji pokušavaju da učine baš to.
39Li argumentas, ke plurpartia politika sistemo, ofte rigardata kiel la bazo de demokratio, ne ĉiam kondukas al unueco kaj stabileco.On objašnjava da često smatranje višepartijskog sistema osnovom demokratije nije pouzdan put do jedinstva i stabilnosti.
40Anstataŭe, demokratio de konsento estas pli taŭga por la afrika kunteksto:Konsenzus oko nekog pitanja kao simbol demokratije više odgovara afričkom društvenom okviru:
41Se demokratio estas regado per konsento, tiam la demando estas, ĉu malpli kontraŭstara sistemo, ol la partia sistemo profunde ligita al decido laŭ plimulto, ne povas esti elpensita.S obzirom na to da se u demokratskom sistemu vlada bira voljom naroda, pitanje je da li je moguće stvoriti sistem koji je manje kontradiktoran od partijskog sistema, koji je povezan sa donošenjem odluka voljom većine.
42Estas grava fakto, ke prudentaj homoj povas interkonsenti, kio estas farenda, per kompromiso sen interkonsenti pri la vereco kaj moraleco de la farendaĵo.Važna je činjenica da razumni ljudi mogu doći do dogovora o onome što se može ostvariti putem kompromisa bez saglasnosti o pitanjima morala i istine.
435. Kwame Anthony Appiah (Ganao)5. Kvame Entoni Apija (Gana)
44Tamen, alia ganaa filozofo, Kwame Anthony Appiah, kiu nunmomente instruas en la Universitato de Novjorko en Usono, rezistas kontraŭ la tendenco de afrikcentrismo de afrikaj filozofoj.Međutim, Kvame Entoni Apija, filozof iz Gane koji predaje na Univerzitetu Nju Jork, se protivi trendu afrocentrizma afričkih filozofa.
45Li argumentas, ke afrikcentrismo estas koncepto postlasita de la tempo.On objašnjava da je afrocentrizam zastareo koncept.
46Li kredas, ke oni devas kuraĝigi pli da transkultura konversacio kaj malpli da regionismo:On smatra da treba podsticati transkulturalni dijalog, a ne regionalizam:
47[Antikva greka filozofo Diogeno] rifuzis la kutiman vidpunkton, ke ĉiu civilizita persono apartenas al unu komunumo inter komunumoj[…] Tutmonda komunumo de kosmopolitoj volos lerni aliajn vivmanierojn per radio kaj televido, per antropologio kaj historio, per noveloj kaj kinoj, per novaĵelsendoj kaj ĵurnaloj, kaj per la reto.Antički filozof Diogen je odbacio konvencionalan stav da svaka civilozovana osoba pripada jednoj zajednici među mnoštvom drugih. Globalna zajednica kosmopolita će posedovati želju da nauči o drugim načinima života putem radija, emisija na TV-u, kroz antropologiju i istoriju, kroz ekranizovane romane, vesti i časopise, kao i putem interneta.