Sentence alignment for gv-mlg-20120416-31994.xml (html) - gv-srp-20120419-8766.xml (html)

#mlgsrp
1Frantsa: Mipongatra Ny Tenim-paritraFrancuska: Zauzimanje stava kada su regionalni jezici u pitanju
2[Amin'ny teny Frantsay daholo ny rohy rehetra, raha tsy misy fanambarana manohitra izany][Svi linkovi su na francuskom, osim ukoliko nije drugačije navedeno]
3Ny 31 Martsa 2012, nisy hetsika nifanesy maro natao tany amin'ireo tanàndehibe tany Frantsa, voatariky ny tanjona hampiseho fanohanana tsy misy lesoka an'ireo tenim-paritra sy ireo tenin-janatany.U većim gradovima u Francuskoj 31. marta 2012, desilo se nekoliko dogadjaja u isto vreme, a sve je bilo usmereno ka zajedničkom cilju prikazivanja stalne podrške regionalnim, ali i jezicima starosedelaca.
4Notanterahana telo herinandro talohan'ny fifidianana Filoham-pirenena Frantsay ireo fihetsiketsehana ireo ary nampiseho fandraisan'anjara mivaingan'ny vahoaka ho amin'ny fankatoàvana ireo tenim-paritra sy ireo tenin-janatany.Ove demonstracije su održane tri nedelje pre francuskih predsedničkih izbora i pokazali su snažnu podršku gradjana za priznavanje regionalnih i jezika starosedelaca.
5Niantso ny fampiarana ny Fifanekena Eoropeana ho an'ireo Tenim-paritra na Tenin'olom-bitsy [en] ireo mpandray anjara.Učesnici su zatražili uvodjenje Evropske Povelje Regionalnih ili Jezika Manjina [en].
6Na voasonia tany Frantsa aza io fifanekena io tamin'ny 1999, dia tsy nampiharina mihitsy.Iako je takav dogovor potpisan od strane Francuske 1999. nikada nije ratifikovan.
7Mangataka ireo mpifaninana ho filoham-pirenena handray fanapahan-kevitra mikasika ny tenim-paritra ireo fikambanana mandray anjara.Organizacije koje učestvuju, traže od predsedničkih kandidata da iznesu svoje stanovište o statusu regionalnih jezika.
8Manomboka androany, raisina ho tsy manaraka ny lalampanorenana ireo tenim-paritra satria tsy mankatò ny fisian'ny olom-bitsy ny Fanjakana Frantsay.Kako stvari stoje danas, smatra se da su regionalni jezici neustavni jer država Francuska ne prepoznaje manjine.
9Fihetsiketsehana tany Tolozy ny 31 Martsa 2012.Demonstracije u Toulouseu 31 marta 2012.
10Sarin'i @elpasolibre ao amin'ny TwitterFoto @elpasolibre na Twitter
11Misy resaka politika - lalàna goavana mifamahofaho manoloana ireo teny ireo sy ny fankatoàvana azy noho ny fitsaram-bahoaka sy ny tsy fahampian'ny fahalalana ny raharaha.Pravi politički i pravni zaplet okružuje te jezike i njihovo priznavanje zbog ljudskih predrasuda i nedostatka znanja po tom pitanju.
12Misy mino fa an-dalam-piforonana ny fanovàna ny fomba fijery.Nadamo se da će se desiti promena perspektive.
13Toa nanoritra ny lalana ho amin'ny famaritana toerana ho an'ireo teny ireo ho ampianarina any an-tsekoly ilay fanovana ny Lalàm-panorenana tamin'ny 2008.Izgledalo je da će izmene i dopune Ustava iz 2008 g., otvoriti put za definiciju statusa tih jezika, pored toga što će se predavati u školama.
14Nanakana izany fanantenana izany anefa i Nicolas Sarkozy izay nilaza fa hitondra amina fivoarana ara-poko izay tsy mifandrindra amin'ny firaisampirenena.Nicolas Sarkozy je prekinuo te nade tvrdeći da bi takav postupak mogao dovesti do kulturne evolucije zasnovanoj na zajednici, što nije u skladu s jedinstvenom zemljom.
15Solontenam-panjakana sy voafidy avy any amin'ny faritra maro no nanatrika ireo hetsika ireo, izay nampivondrona olona an'arivony tany Toulouse, Quimper, Strasbourg, Bayonne, Perpignan ary Ajaccio (Tenifotra ofisialy ao amin'ny Twitter: #op31m):Mnogi lokalni i regionalni predstavnici su prisustvovali ovim dogadjajima koji su okupili hiljade ljudi u Toulouseu, Quimperu, Strasbourgu, Strasbourgu, Perpignanu i Ajacciou (Službena internet rasprava na Twitter: #op31m):
16@fredverbeke: #Deiadar: mpanao fihetsiketsehana 7000 no manohana ny fampiasàna ofisialy ny teny Basque any Bayonne!!!! bit.ly/HvvCCx@fredverbeke: #Deiadar: 7000 protestanata u korist formalizacije baskijskog jezika u Bayonne!!!! bit.ly/HvvCCx
17@urtzai: Tohanan'olona miisa 12000 ny teny Breton, 8000 ny Katalana, 7000 ny #Euskara, 2000 ny Corse ary 30000 ny Occitan!@urtzai: Bretonski jezik podržava 12000, katalonski 8000, #Euskara 7000, korzikanski 2000 i okcitanski 30000!
18#kolosala #deiadar#kolosala #deiadar
19Ny pejy voalohan'ilay gazety Télégramme : "Ny Breton, teny velona ".
20Sary : @letelegramme ao amin'ny Twitter@elpasolibre: Uraaa!
21@elpasolibre: Oeh! 6 000 ireo namana any Perpignan, 12 000 ny any Quimper, 3 000 ny any Strasbourg, 30 000 ny any Tolozy, ary 7 000 ny any Bayonne #deiadar6000 prijatelja u Perpignanu, 12000 u Quimperu, 3000 u Strasbourgu, 30 000 u Toulouseu, 7 000 u Bayonneu #deiadar
22@caillonm: Filaharan'olona eo alohan'ny fileovan'i Ajaccio ho fiarovana ny teny Corse.@caillonm: Lanac ljudi ispred prefekture Ajaccio u obranu korzikanskog jezika.
23#op31M#op31M
24Namoaka raki-tsarin'ilay fihetsiketsehana natao tany Tolozy i @la_setmana.@la_setmana je postavila online foto galeriju demonstracija održanih u Toulouseu.
25Manome loharano betsaka kokoa ho fanampin'ilay topatopam-bitsika mivantana miaraka amin'ilay tenifototra #op31M ny bilaogy Langues régionales.Blog Langues régionales navodi više izvora uz veliki broj tweetova s internet rasprave #op31M.
26Namoaka ny sarin'ireo hetsika ny Méridianes, mampiseho ireo toerana samihafa sy ireo adihevitra nisy tamin'izany.Méridianes objavljuje video snimke dogadjaja u kojima se prikazuju različiti stavovi i rasprave čim su se pojavile.
27Hatreto, manohana ny sata fankatoàvana ireo tenin'olom-bitsy i François Hollande (ilay mpifaninana avy ao amin'ny Antoko Sosialista) raha maneho ny fandàvany an'io tetikasa io kosa i Nicolas Sarkozy (UMP ary antoko mitondra ankehitriny) sy i Jean-Luc Mélenchon (antoko havia), manondro izany ny Solom-bavam-bahoakan'ny Finistère Jean-Jacques Urvoas ao anatin'ny bilaoginy:Do sada, François Hollande (kandidat Socijalističke stranke) se zalaže za status priznavanja manjinskih jezika, dok Nicolas Sarkozy (UMP i stranka na vlasti) i Jean-Luc Mélenchon (Levica) izražavaju svoje protivljenje ovom projektu. Zamenik Jean -Jacques Urvoas ukazuje na svom istoimenom blogu:
28Ho an'ilay voalohany [i.h. Nicolas Sarkozy], “ny fitiavana an'i Frantsa” dia midika fotsiny ihany hoe «fandàvana hankatò ny satan'ny tenin'olom-bitsy”!!!Za ovog prvog [tj. Nicolas Sarkozy], “Voleti Francusku” znači jednostavno «odbiti da se ratifikuje povelja manjinskih jezika”!
29[…]Ho an'i Jean Luc Mélenchon kosa, tadidintsika izy nanondro ny Diwan ho “sekta” tanatina adihevitra tany amin'ny vaomieran-doholona ary namboraka ihany koa ny reharehany amin'ny maha-“jacobin” ny tenany (fanamarihan'ny tonian-dahatsoratra: antokom-panovàna frantsay voarakitry anatin'ny tantara), izay tsy mampiasa afa-tsy ny teny Frantsay sy Espaniola izay tenin'ireo ray aman-drenibeny.”[…] a što se tiče Jean Luc Mélenchona, prisetićemo se da je on opisao Diwan kao “sektu” u raspravi u Senatu, kao što je i izjavio da je ponosan što je “ajacobin” (napomena urednika: istorijska Francuska revolucionarna partija), koji govori samo francuski jezik i španski, jezik mojih predaka.”
30Mazava ho azy, tsy misy afaka hiady aminy noho izany zo izany. […]Očigledno, niko ne misli da ga izaziva u vezi s tim. […]
31Misokatra ny olana mahakasika ny satan'ireo tenim-paritra ary tsy mahakasika ireo mpifaninana ho filoham-pirenena fotsiny ihany izany.Pitanje statusa regionalnih jezika je otvoreno ne samo s obzirom na predsedničke kandidate.
32Mifangaro ihany koa ny tsikeran'ireo mpamaky ao amin'ny bilaogy Bigbrowser, taorian'ilay lahatsoratra nanambara ny fihetsiketsehan'ny 31 Martsa:Pomešani su i komentari čitatelja na Bigbrowser blogu postavljeni nakon najave demonstracija 31 marta:
33Xavi: Ny lanjan'ny tenim-paritra?Xavi: Važnost regionalnih jezika?
34Ho an'iza?Za koga?
35Atao inona?Za šta?
36Tsy resy lahatra aho fa tena ilaina ny fanomezana sata ofisialy an'ireo tenim-paritra rehetra.Nisam uveren da je presudno svim lokalnim dijalekatima dati službeni status.
37Miaina any Espaina aho ary vavolombelon'ny fandravaravana ateraky ny fampisarahana ara-pitenenana.Živim u Španiji i prisustvovao sam haosu koje jezička podela donosi.
38Isaorana Andriamanitra, any Frantsa, ny Frantsay ihany no teny ofisialy.Hvala Bogu, u Francuskoj, samo je francuski službeni jezik.
39Ampahany amin'ireo rohy mampiray ny olom-pirenena tanora rehetra anatina firenena iray ny teny: Aza manaiky ho lefy sy hanome ny zavatra angatahan'ireo vondron'olona ireoJezik je deo veza koje sjedinjuju sve gradjane jedne zemlje: Nemojmo kapitulirati i popustiti ovim zahtevima zajedništva.
40ericparis11: Amina karazana tsikera toy izao, madiva hiteny amin'ireo Québécois isika hanary ny “roky”, ary hampiasa ny tenin'ny maro ao amin'ny firenena iainany, i.h. ny teny Anglisy ohatra.ericparis11: Uz takvu vrstu argumenata, uskoro ćemo doći do tačke kad ćemo reći Quebeckerima da je vreme da napuste svoj ‘žargon' i da govore većinskim jezikom zemlje u kojoj žive, tj. engleskim na primer.
41Ary fomba fisaina tahaka izany ihany koa no hahatonga ireo Antotan-taratasin'ny Vaomiera Eoropeana sy ny parlemanta ho lasa amin'ny teny Anglisy rahampitso, ho an'ireo “tenin'olom-bitsy” (Frantsay, Alemana, Espaniola, Italiana, Hongroà, Finnois sy ireo hafa miteny holandey na Portigey) dia tsy maintsy hiaina miaraka amin'ity “fanamorana” ara-lojika sy karteziana ity.A u istom tom tipu razmišljanja je činjenica da će sutra svi dokumenti Evropske komisije i parlamenata biti na engleskom jeziku, a što se tiče “manjina” (francuski, nemački, španski, talijanski, madjarski, finski i drugi ostali koji govore holandski ili portugalski), oni će morati živeti s tim tako logičnim i kartezijanskim “pojednostavljenjem”.
42Tokony mbola hampiasa ny teny tranainy sy tsy fahita tahaka ny tenin-drazan'i Molière ve ireo mpikaroka sy mpampianatra Frantsay raha hanao ny asany?U stvari, da li bi naši Francuski naučnici i nastavnici i dalje trebali koristiti u svrhu svog rada jezik tako zastareo i retko korišten kao Molière-ov materinji jezik?
43Efa mitranga izany ankehitriny - mazava ho azy fa ho famirapiratan'ny firenentsika eo anoloan'izao tontolo izao izany…To se već dogadja - jasno za dobrobit naše zemlje…
44Elg: Ah…Tenim-paritra!Elg: Ah… Regionalni jezici!
45Izany fotodresaka mandrehitra ny nofinofy izany foana, mpamono amin'ny ankilany, mpanompo amin'ny andaniny!Uvek je to tema koja potpaljuje vatru, ubice s jedne strane, a obožavanje s druge!
46Ny zavatra tsara indrindra azontsika atao dia ny mandanjalanja. Ny fahalalàna ny Breton, Katalana, Corse, Occitan na Basque dia tsy mahasamihafa ny fiainanao amin'ny an'ny olona tsy mampiasa ny tenin'olom-bitsy.Dok bi najbolje bilo postići neki balans, uz poznavanje činjenice da Bretonci, Katalonci, Okcitanc ili Korzičani i Baskijci ne žive drugačije od ljudi koji ne govore jezikom manjina.
47Afaka mamaky, manoratra, miresaka ary mahatakatra teny iray hafa fotsiny isika!Možemo samo čitati, pisati, govoriti i razumeti još jedan jezik!
48thiziri: Ary rehefa tsy manana teny fototra manokana isika anatina faritra iray dia teny inona no ampiasaintsika?thiziri: A šta kada nemamo odredjene korene s teritorijom jezika koji govorimo?
49Na Basque, na Breton, na Katalana sns miaina miaraka amina vahiny, izay midika fa misy teny roa ao an-trano.Nema ih ni Baskijac ni Bretonac, ni Katalonac itd., koji žive sa strancem, a to već znači dva jezika kod kuće.
50Anatina sekoly inona no tokony ametrahantsika ny zanantsika?U koju školu ćemo poslati našu decu?
51Mampatahotra ahy ity adihevitra ity satria milaza izany fa tsy maintsy ao anatina toerana iray hahafantarantsika ny tenantsika isika.Ova rasprava me plaši jer pretpostavlja pripadanje jednom području sa kojim se identifikujemo.
52Nefa ho amin'izany, hatramin'ny firazanana oviana isika no tokony niaina tany? sy mijanona any mandrapaha-tapitry ny aintsika.A što se toga tiče, koliko generacija treba da smo živeli tamo? I da tamo ostanemo do kraja života ..
53Tsapako fa Frantsay aho fa tsy hafa, ary tsy afa-manoatra aho, tantarako izany ary tsy manelingelina ahy ny fanirian'ny olon-kafa hiteny fiteny hafa nefa tsy tokony hanadino ireo Frantsay hafa izay manan-jo hiaina amina teny iray fotsiny ihany koa izy ireo.Ja osećam da sam Francuskinja i ništa drugo, ja tu ne mogu pomoći, to je moja istorija i ne smeta mi što neki ljudi žele da govore neki drugi jezik, ali oni ne bi trebalo das zaborave druge Francuze koji takodje imaju pravo da žive s jednim jezikom.
54Izany ihany koa no atao hoe fandeferana.To za mene označava toleranciju.